1457
Na
temelju članka 46. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, broj 49/03 –
pročišćeni tekst) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, nakon prethodno
pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost
ministra znanosti, obrazovanja i športa, donosi
Članak
1.
Ovim Pravilnikom propisuju se
način ostvarivanja programa naukovanja i stručnog
osposobljavanja za vezane obrte te prava, obveze, praćenje,
vrednovanje i ocjenjivanje naučnika.
NAUKOVANJE
Članak
2.
Cilj je naukovanja
obrazovanje i osposobljavanje naučnika za kvalificirano
obavljanje poslova u pomoćničkom zvanju.
Članak
3.
Naukovanje se sastoji od
stručno-teorijskog i praktičnoga dijela.
Naukovanje traje tri
odnosno tri i pol godine, ovisno o složenosti zanimanja, što se
propisuje nastavnim planom i programom.
Članak
4.
Nastava
stručno-teorijskoga dijela naukovanja ostvaruje se u obrtničkim i u drugim
srednjim strukovnim školama (u daljnjem tekstu: srednje
strukovne škole).
Članak
5.
Srednja strukovna škola
može započeti ostvarivanje dijela nastavnoga plana i programa
naukovanja koji se izvodi u školi, ako ima:
– prostor i opremu u skladu s
nastavnim planom i programom;
– nastavnike i stručne
suradnike potrebne za izvođenje nastavnoga plana i
programa;
– izvedbeni plan i program
teorijskog i praktičnoga dijela naukovanja izrađen na osnovi propisanog
okvirnog nastavnoga plana i programa.
Odobrenje za početak
izvođenja programa naukovanja iz stavka 1. ovoga članka daje ministar
znanosti, obrazovanja i športa sukladno Pravilniku o načinu i postupku za
utvrđivanje uvjeta za početak rada srednje škole (»Narodne novine«,
br. 50/92 i 53/92) uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra
gospodarstva, rada i poduzetništva.
Članak
6.
Nastava stručno-teorijskoga
dijela naukovanja organizira se u razrednim odjelima i u obrazovnim
grupama.
U razrednom odjelu ostvaruju
se zajednički stručni sadržaji jednog ili više
zanimanja.
U obrazovnoj grupi ostvaruju
se stručni sadržaji specifični za pojedina zanimanja.
Praktični dio naukovanja
izvodi se u srednjoj strukovnoj školi u obrtničkoj radionici, u trgovačkom
društvu ili kod trgovca pojedinca (u daljnjem tekstu:
obrtnik).
Članak
7.
Stručno-teorijski i praktični
dio naukovanja sadržajno su i organizacijski
povezani.
Nastava se organizira i
izvodi prema prethodno utvrđenom izvedbenom nastavnom planu i programu koji
izrađuju škola i obrtnik iz članka 47. stavka 3. Zakona o
obrtu.
U izvedbenom programu
stručno-teorijskoga dijela naukovanja potrebno je istaknuti sadržaje
prijeko potrebne za uspješno svladavanje praktičnoga dijela
naukovanja.
Godišnji i tjedni broj
nastavnih sati teoretske i praktične nastave koja se izvodi u školi utvrđen je
nastavnim planom i programom, godišnjim planom i programom rada škole, a
mora se uskladiti s radnim vremenom obrtnika, a učenici u istom danu
ne mogu imati nastavu i kod obrtnika i u školi.
Članak
8.
Za provedbu praktičnoga
dijela naukovanja koji se izvodi kod obrtnika, obrtnik
mora:
– udovoljavati uvjetima
iz članka 47. Zakona o obrtu;
– imati izvedbeni plan i
program praktičnoga dijela naukovanja za svaku godinu naukovanja
posebno;
– imati prostor i opremu s
kojima se može realizirati najmanje 70% radnih zadaća praktičnoga dijela
naukovanja koje se izvode kod obrtnika.
Praktični dio naukovanja
mora se organizirati tako da se naučnicima omogući redovno pohađanje
nastave iz općeobrazovnog i stručno-teorijskoga dijela nastavnoga plana i
programa.
Članak
9.
Ako se
kod obrtnika ne može potpuno ostvariti praktični dio naukovanja, za koji
obrtnik i naučnik imaju sklopljen ugovor iz članka 51. Zakona o obrtu,
razlika programa praktičnoga dijela naukovanja izvodi se kod drugog
obrtnika ili iznimno u radionicama srednje strukovne
škole.
Obrtnik
kod kojeg se ne može potpuno ostvariti praktični dio naukovanja, o
tome je dužan obavijestiti Hrvatsku obrtničku komoru.
Obrtnik
kod kojeg će se izvoditi razlika praktičnoga dijela naukovanja i
obrtnik s kojim je naučnik zaključio ugovor o naukovanju moraju
zaključiti ugovor o suradnji.
U
zaključivanju ugovora o suradnji između obrtnika
iz stavka 3. ovoga članka posreduje Hrvatska obrtnička
komora.
O
zaključenom ugovoru Hrvatska obrtnička komora izvješćuje
školu.
Članak
10.
Ugovor o naukovanju
može se raskinuti sporazumno, krivnjom, obrtnika i krivnjom
naučnika.
Ako se ugovor o
naukovanju raskine sporazumno, podnositelj zahtjeva o
sporazumnom raskidu ugovora mora, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom
komorom, pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu) iz članka 47.
stavka 1. Zakona o obrtu (u daljnjem tekstu: dozvola
(licenca)), kojim će zaključiti ugovor o
naukovanju.
Ako se ugovor o
naukovanju ne može raskinuti sporazumno, odluku na zahtjev
zainteresirane strane donosi Hrvatska obrtnička komora.
Ako se ugovor raskine
krivnjom obrtnika ili ako obrtnik iz bilo kojih razloga prestane
raditi, te ako izgubi dozvolu (licencu), Hrvatska obrtnička komora dužna je
naučniku organizirati praktični dio naukovanja kod drugog obrtnika
koji mora imati dozvolu (licencu).
Ako se ugovor raskine
krivnjom naučnika, roditelj ili staratelj naučnika
dužan je pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu), s kojom će
zaključiti ugovor o naukovanju.
Članak
11.
Za praćenje
ostvarivanja programa praktičnoga dijela
naukovanja koji se izvodi kod obrtnika Hrvatska obrtnička
komora određuje stručnog suradnika za obrazovanje, a strukovna škola
jednog ili više nastavnika struke.
Stručni suradnik i nastavnik
iz stavka 1. ovog članka obavljaju sljedeće
poslove:
– organiziraju provedbu
kontrolnog ispita iz članka 23. ovoga Pravilnika i sudjeluju u
njoj;
– pružaju pedagošku i
metodičku pomoć majstorima stručnim učiteljima u obrtničkim
radionicama;
– sudjeluju u radu
povjerenstva za dodjelu dozvola (licenci) za izvođenje praktičnoga
dijela naukovanja.
Nastavnik iz stavka 1. ovog
članka obavlja sljedeće poslove:
–
pomaže obrtniku u izradi izvedbenog plana i programa praktičnoga dijela
naukovanja, za svaku godinu posebno;
–
organizira i izvodi nastavu iz onog dijela naukovanja za koji je
strukovna škola preuzela obvezu temeljem izvedbenoga plana i programa
praktičnoga dijela naukovanja.
Članak
12.
Naučnik
je dužan uredno pohađati nastavu iz svih dijelova
programa.
Ako
naučnik ne pohađa nastavu, provodi se postupak u skladu s odredbama Zakona o
srednjem školstvu i sa statutom škole.
PRAĆENJE, VREDNOVANJE I
OCJENJIVANJE NAUČNIKA
Članak
13.
Uspjeh
naučnika u stručno-teorijskom i praktičnom dijelu nastavnoga plana i programa
prati se i ocjenjuje kontinuirano tijekom godine te kontrolnim
ispitom, koji se provodi u drugoj polovici druge godine
naukovanja.
Uspjeh naučnika iz pojedinih
dijelova naukovanja ocjenjuje se ocjenama: odličan (5), vrlo
dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan
(1).
Opći uspjeh naučnika utvrđuje
se srednjom ocjenom iz svih dijelova naukovanja ako su sve
ocjene pozitivne, i to: ocjenom odličan ako je srednja ocjena
najmanje 4,5; ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena
najmanje 3,5; ocjenom dobar ako je srednja ocjena
najmanje 2,5 i ocjenom dovoljan ako je srednja
ocjena najmanje 2,00.
Ocjene za vladanje
naučnika jesu: uzorno, dobro i loše.
Članak
14.
U stručno-teorijskom dijelu
naukovanja uspjeh naučnika prati se i ocjenjuje
kontinuirano, a osobito se prate i ocjenjuju prijeko potrebni
sadržaji utvrđeni izvedbenim programom iz članka 7. stavka 3. ovoga
Pravilnika.
Konačna ocjena pojedinih
nastavnih predmeta stručno-teorijskoga dijela naukovanja ne izvodi se
kao aritmetička sredina pojedinačno danih ocjena iz nastavnih područja,
nego na njezino utvrđivanje utječe opseg i važnost
nastavnih sadržaja.
Članak
15.
U praktičnom dijelu
naukovanja uspjeh naučnika prati se ocjenjivanjem
svake radne zadaće koja se realizira u obrtničkoj radionici ili u
srednjoj strukovnoj školi.
Opisi radnih zadaća i ocjene
unose se u mapu praktičnoga dijela naukovanja koju je naučnik dužan
voditi do završetka naukovanja i priložiti je uz prijavu za
polaganje pomoćničkog ispita.
Osnovni podaci o sadržajima
naukovanja realiziranim kod obrtnika i u školi te o ocjenama naučnika
unose se u pedagošku dokumentaciju škole u skladu s člankom 69. Zakona o
srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 69/03 – pročišćeni
tekst).
Članak
16.
Naučnik koji je na kraju
nastavne godine ocijenjen ocjenom nedovoljan iz najviše dva
nastavna predmeta iz sva tri dijela nastavnoga plana i programa (općeobrazovnog,
stručno-teorijskog i praktičnoga dijela) upućuje se na polaganje
popravnog, odnosno izvanrednoga kontrolnog ispita.
Opći uspjeh naučnika kojem je
na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz tri
ili više predmeta, odnosno koji nije položio popravni ili kontrolni ispit u
propisanim rokovima, utvrđuje se ocjenom
nedovoljan.
Članak
17.
Općeobrazovni dio
programa
Općeobrazovni dio programa
ocjenjuje se u skladu sa Zakonom o srednjem
školstvu.
Članak
18.
Stručno-teorijski dio
programa
Naučnik
prvog, drugog ili trećeg razreda koji je na kraju nastavne godine iz
nastavnih predmeta stručno-teorijskoga dijela programa, a u skladu s člankom 16.
ovog pravilnika, ocijenjen ocjenom nedovoljan upućuje se na
popravni ispit u ljetnom roku.
Ako
naučnik ne položi popravni ispit u ljetnom roku, upućuje se na
polaganje izvanrednoga kontrolnog ispita koji će se održati do kraja
školske godine.
Naučnik
prvog i drugog razreda koji u tom roku ne položi izvanredni kontrolni ispit
ponavlja razred. Naučnik prvog i drugog razreda isti razred može
ponavljati samo jedanput.
Naučniku trećeg razreda
koji do kraja školske godine ne položi ispite u zadanim rokovima
naukovanje se produžava najviše do godine dana, u kojem
razdoblju ima sva prava i obveze redovnog
učenika.
Ako
naučnik do kraja godine za koju mu je produženo naukovanje ne položi
izvanredni kontrolni ispit, ne može pristupiti polaganju pomoćničkog
ispita i gubi status naučnika.
Članak
19.
Praktični dio
programa
Naučnik
prvog, drugog ili trećeg razreda koji je na kraju nastavne godine iz
praktičnoga dijela naukovanja, a u skladu s člankom 16. ovog
pravilnika, ocijenjen ocjenom negativan upućuje se na
polaganje izvanrednoga kontrolnog ispita na kraju školske
godine.
Naučniku prvog razreda koji
ne položi izvanredni kontrolni ispit škola i obrtnik dužni su preporučiti
promjenu zanimanja.
Naučnik
prvog i drugog razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit
ponavlja razred. Isti razred može se ponavljati samo
jedanput.
Naučniku trećeg razreda
koji ne položi izvanredni kontrolni ispit praktični dio naukovanja
produžuje se najviše do godine dana, u kojem razdoblju ima sva prava i
obveze redovnog naučnika.
Članak
20.
Produžetak
naukovanja
Ako se
utvrdi da je naučnik tijekom produžetka naukovanja pojačanim
zalaganjem uspio savladati radne operacije na složenijim vježbama
i usvojiti potrebna znanja i vještine radi kojih je
naukovanje produženo, daljnje produženje
naukovanja može se ukinuti ili skratiti. Odluku o tome donosi Komisija
iz članka 22. ovoga Pravilnika, na prijedlog jednog od člana Komisije,
naučnika ili nastavnika škole odnosno majstora iz
obrta.
Ako se
izvanrednim kontrolnim ispitom utvrdi da naučnik tijekom produžetka
naukovanja nije uspio svladati prijeko potrebne nastavne sadržaje
naukovanja, naukovanje se produžuje do isteka roka iz članka
18. stavka 4, odnosno članka 19. stavka 4. ovoga
Pravilnika.
Naučnik
koji u roku od godine dana nije položio izvanredni kontrolni ispit ne može
pristupiti polaganju pomoćničkog ispita i gubi status
naučnika.
Članak
21.
Izvanredni kontrolni
ispit
Izvanredni kontrolni ispit
obuhvaća praktičnu zadaću i stručno-teorijske sadržaje važne za uspješno
izvođenje dijela programa u kojem je naučnik ocijenjen
ocjenom nedovoljan.
Sadržaj
izvanrednoga kontrolnog ispita utvrđuje Komisija iz članka 22. ovog Pravilnika,
a na temelju propisanog nastavnoga plana i
programa.
Članak
22.
Izvanredni kontrolni ispit
provodi Komisija za provođenje izvanrednoga kontrolnog ispita.
Komisija se sastoji od: nastavnika stručne teorije iz škole, nastavnika
praktičnoga dijela naukovanja iz škole i majstora iz obrta u kojem se
izvodi praktični dio naukovanja.
Članak
23.
Kontrolni
ispit
Kontrolni ispit iz
stručno-teorijskih i praktičnih znanja i vještina priprema je naučnika
za polaganje pomoćničkog ispita.
Kontrolni ispit provodi se u
drugoj polovici druge godine naukovanja.
Sadržaj
kontrolnog ispita utvrđuje škola na temelju propisanog nastavnog plana
i programa, ako sadržaji ispita nisu standardizirani u katalozima
znanja koje propisuje Hrvatska obrtnička komora.
Kontrolni ispit organizira
škola uz pomoć Hrvatske obrtničke komore.
Svrha
kontrolnog ispita jest utvrditi ostvaruju li se ciljevi i zadaće
naukovanja.
Članak
24.
Kontrolni ispit provodi
Komisija za provođenje kontrolnog ispita. Komisija se sastoji od tri
člana i njihovih zamjenika. Članovi su Komisije: nastavnik stručne
teorije iz škole, nastavnik praktičnoga dijela naukovanja iz škole i
majstor – obrtnik odgovarajućeg
zanimanja.
Članove
Komisije i njihove zamjenike iz stavka 1. ovog članka imenuje Hrvatska
obrtnička komora na prijedlog strukovne škole i područne obrtničke komore.
Tijekom kontrolnog ispita vodi se zapisnik koji se ulaže u mapu praktične
nastave.
Članak
25.
Ako se
kontrolnim ispitom utvrdi da se ciljevi i zadaće naukovanja
ne ostvaruju, Komisija iz stavka 1. članka 24. ovog Pravilnika utvrđuje uzroke
njihova neostvarivanja i načine i rok njihovih
otklanjanja, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku
obrtničku komoru.
Ako se
uzroci u zadanom roku ne uklone, Hrvatska obrtnička komora može pokrenuti
postupak za oduzimanje dozvole (licence) obrtniku za
ostvarivanje praktičnoga dijela naukovanja odnosno dati preporuku
školi za preispitivanje provođenja stručno-teorijskoga dijela programa
naukovanja.
Članak
26.
Nakon
završetka naukovanja naučnik polaže pomoćnički ispit. Ispit se polaže
neovisno o općeobrazovnom dijelu programa iz treće godine školovanja za
zadano zanimanje.
Nakon
uspješno položenoga pomoćničkoga ispita Hrvatska obrtnička komora izdaje
naučniku svjedodžbu o pomoćničkom zvanju u određenom zanimanju,
čime se stječe kvalifikacija za tržište rada.
Članak
27.
Nakon
uspješno položenoga pomoćničkoga ispita učenik može polagati završni ispit,
sukladno propisima koji uređuju završne ispite.
Nakon
uspješno položenoga završnog ispita učenik (naučnik) stječe srednju stručnu
spremu i škola mu izdaje svjedodžbu o završnom
ispitu.
UPISI
Članak
28.
Pravo
na upis u programe iz članka 44. Zakona o obrtu imaju kandidati koji
ispunjavaju uvjete iz članka 50. istog Zakona i članka 54. Zakona o
srednjem školstvu, i koji su s obrtnikom zaključili ugovor o
naukovanju.
Iznimno od stavka 1. ovog
članka pravo na upis iz članka 44. Zakona o obrtu imaju i učenici koji nisu
sklopili ugovor o naukovanju s obrtnikom zbog nedostatka licenciranih
naučničkih mjesta. Za te je učenike srednja strukovna škola, uz suglasnost
Hrvatske obrtničke komore, dužna osigurati radna mjesta za praktični dio
naukovanja u trgovačkim društvima koja posluju na obrtnički način ili u
radionicama škole.
Broj naučničkih mjesta po
zanimanju u licenciranim obrtima za svaku školsku godinu utvrđuje Hrvatska
obrtnička komora.
Odluku o upisu u školu donosi
ministar znanosti, obrazovanja i športa na prijedlog Hrvatske obrtničke
komore i uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra gospodarstva, rada i
poduzetništva, a prema utvrđenim materijalnim uvjetima i kapacitetima
srednjih škola.
Članak
29.
Elemente i kriterije za izbor
kandidata za upis propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa uz
prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke
komore.
NAUKOVANJE
ODRASLIH
Članak
30.
Naukovanje odraslih
izvodi se prema programu iz članka 44. Zakona o obrtu i obuhvaća
stjecanje:
1.
kvalifikacije za tržište rada;
2.
prekvalifikaciju.
Članak
31.
Trajanje naukovanja
ovisi o prethodno završenom obrazovanju i na drugi način stečenim
znanjima i vještinama.
Trajanje i sadržaj iz
nastavnog programa naukovanja određuju ustanove koje imaju
odobrenje za rad u odgovarajućim programima za obrazovanje
odraslih.
Članak
32.
Pravo
na naukovanje imaju osobe s najmanje završenom osnovnom
školom.
Pravo
na upis imaju osobe koje imaju zasnovan radni odnos u obrtu, ili sklopljen
ugovor o naukovanju, odnosno drugi ugovor kojim se regulira praktični
dio naukovanja.
Članak
33.
Pravo
na prekvalifikaciju s polaganjem pomoćničkog ispita imaju osobe koje
udovoljavaju odredbi stavka 2. članka 53. Zakona o
obrtu.
U
spornim slučajevima o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovog članka
odlučuje Hrvatska obrtnička komora.
Pripreme za polaganje
pomoćničkog ispita mogu provoditi škole i ustanove za obrazovanje
odraslih.
Članak
34.
Pravo
na prekvalifikaciju u zanimanje u drugom strukovnom području imaju sve
osobe s neodgovarajućim pomoćničkim zvanjem ili s neodgovarajućom
srednjom stručnom spremom.
Odredbe
članka 31. ovoga Pravilnika odnose se i na prekvalifikaciju iz stavka 1. ovoga
članka.
NAUKOVANJE OSOBA S TEŠKOĆAMA
U RAZVOJU
Članak
35.
Naukovanje osoba s
teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u
školi ili u posebnim ustanovama.
Praktični dio naukovanja
može se, prema uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, obavljati i kod
obrtnika.
Članak
36.
Naukovanje osoba s
teškoćama u razvoju ostvaruje se prema ovom pravilniku, a naukovanje se
može produžiti za još dvije godine.
Na
osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i odredbe
propisane Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju učenika s
teškoćama i većim teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, broj
86/93).
STRUČNO
OSPOSOBLJAVANJE
Članak
37.
Stručno
osposobljavanje za stjecanje praktičnih znanja i vještina
može se obavljati kod obrtnika koji obavlja vezani obrt za koji se
traži stručna osposobljenost, ili u školi koja posjeduje odgovarajuće
opremljenu radionicu.
Stručno
osposobljavanje za stjecanje sadržaja potrebnih za samostalno
vođenje obrta može se organizirati u školi ili u drugoj obrazovnoj ustanovi
ili kod druge odgovarajuće pravne ili fizičke osobe.
Članak
38.
Sadržaj
stručnog osposobljavanja za pojedine vezane obrte, za koje se traži
stručna osposobljenost, utvrđuje se na temelju programa ispita o
stručnoj osposobljenosti, koji donosi ministar gospodarstva, rada i
poduzetništva.
PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I
EVIDENCIJA
Članak
39.
Srednja strukovna škola,
obrtnik i Hrvatska obrtnička komora vode obrazovnu i pedagošku dokumentaciju i
evidenciju o naučnicima.
Oblik i
sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u školi propisuje
ministar znanosti, obrazovanja i športa.
Oblik i
sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u Hrvatskoj obrtničkoj
komori propisuje Hrvatska obrtnička komora.
Oblik i
sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi vezano uz ispite u
nadležnosti Hrvatske obrtničke komore i praktični dio naukovanja donosi
Hrvatska obrtnička komora.
NADZOR
Članak
40.
Nadzor
nad izdavanjem dozvola (licenci) obrtnicima za izvođenje
praktičnoga dijela naukovanja i nadzor nad zakonitošću organiziranja i
provođenja praktičnoga dijela naukovanja koje se izvodi kod obrtnika
provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.
Nadzor
nad zakonitošću organiziranja i provođenja stručno-teorijskoga dijela
naukovanja i praktičnog dijela naukovanja, koji se izvodi u školi,
provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Stručno-pedagoški nadzor nad
stručno-teoretskim dijelom naukovanja provodi se u skladu sa Zakonom o
stručno-pedagoškom nadzoru (»Narodne novine«, br. 73/97), a stručni nadzor
nad praktičnim dijelom naukovanja koji se izvodi kod obrtnika provodi
Hrvatska obrtnička komora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak
41.
Odredbe
ovoga Pravilnika odnose se na način ostvarivanja programa naukovanja
te na prava, obveze, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje
naučnika za vezane obrte svih učenika koji se školuju po programima za vezane
obrte, osim onih učenika koji su se u školskoj godini 2003./04. upisali u drugi
i treći razred ovih programa.
Na
učenike koji su se u školskoj godini 2003./04. upisali u drugi i treći razred u
programe za vezane obrte primjenjuje se Pravilnik o načinu
ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja
za vezane obrte, te u pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i
ocjenjivanju naučnika (»Narodne novine«, br.
29/02).
Članak
42.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa:
133-02/04-02/02
Urbroj: 526-12-04-8
Zagreb, 18. svibnja
2004.
Ministar
Branko Vukelić, v.
r.