Hvala na odabiru linka.

Stranice kreira profesor Milan Šapina.

knjige:
CNC tehnologija u drvnoj industriji
Xilog Plus i Panel Mac
Osnove tehnologije drva

Materijali

- masiv

- ploče

- nedrvni

Alati

- ručni

- ručni el.

- strojevi

- završni

Tehnologija

-piljenje

-blanjanje

-bušenje

-glodanje

-brušenje

-tokarenje

-vezovi

-spajanje

-završna

-CNC

Praksa

- malo

dizajna

- stolarska

klupa

- kućica

za psa

- stolčići

- krevet

na kat

- kuhinja

MASIV

stablo trupci drvna građa

Biljke su živi organizmi koji pomoću svog lišća i korijenja vrše sintezu energije sunca. Klorofil u lišću pretvara svjetlosnu energiju u kemijsku, te tako potiče fotosintezu. Biljka zadržava ugljični dioksid iz zraka koji se u zelenim stanicama tj. klorofilnim zrncima pod utjecajem sunčeve svjetlosti prerađuje s vodom u šećere, koje tada floemom prenosi do drugih tkiva i pohranjuje u obliku škroba. Biljka iz toga procesa vraća kisik u atmosferu.

Tek pod mikroskopom vidi se da je drvo sastavljeno od ogromnog broja stanica, te one tvore drvna vlakna. Znači, rast stabla posljedica je dijeljenja i umnožavanja stanica koje se nalaze u kambiju (drvu), pa tako grane i deblo odebljavaju. Na vrhu grančice, stanice se dijele i tako one rastu u visinu. Dok su stanice mlađe one su jednostavne građe, te imaju elastične zidove. Taloženjem raznih materijala zidovi stanica odebljaju i stanice izumru. Stanice prema unutrašnjosti debla se sve više umnožavaju, odrvenjuju taloženjem lignina i daju drvo, dok one prema vani taloženjem pektina daju liko i koru. Prema tome, umnožavanjem stanica, kambij prema unutra stvara drvo, a prema van koru. Kora je vodootporni sloj koji štiti drvo od isušivanja, kao i od napada kukaca i štetnih gljiva. Kako se stablo deblja, kora se širi i puca poprimajući često izbrazdani izgled.

Kako umnožavanje stanica počinje u vegetacijskom ciklusu tj. u rano ljeto, a završava zimi prestajanjem dotoka hrane, to svake godine nastaje po jedan sloj drva u obliku prstena. To je godišnji prirast drva ili god. U svakom godu razlikuje se svjetlija zona krupnih i mekših stanica nastalih u proljeće (rano drvo) i tamnija zona sitnijih i čvršćih stanica nastalih ljeti i jeseni (kasno drvo). Prema broju godova može se u većini slučajeva odrediti starost stabla. Tamo gdje vegetacijski ciklus traje neprekidno cijelu godinu, godovi su praktički nevidljivi (neke tropske vrste).

shema makroskopskog (vidljiv prostim okom) sastava drva:

0. srce /srčika/

1. granica goda

2. srčani kanali - pore

3. primarni drvni traci

4. sekundarni drvni traci

5. kambij drva

6. drvni traci lika

7. kambij kore

8. liko – živi dio kore

9. kora /lub/

Piljena se građa (“piljenice“) dobiva iz trupaca pomoću različitih načina raspiljivanja. Pri tome se pazi da se dobije što veći broj iskoristivih komada, pravilnog oblika, sa što manjim gubitkom materijala. Piljena građa najbolje kvalitete ne smije imati kvrga, raspuklina, truleži i drugih grešaka. Ne smije biti deformirana, što pretpostavlja pravilno slaganje i sušenje. Treba biti izvađena iz dijela trupca koji je paralelan s njegovom osi, a drvna vlakanca trebaju biti pravilna i podjednaka.

položaj piljenica u trupcu

Građa se razvrstava prema odnosu debljine i širine u čelnom presjeku, kad je:

1. odnos debljine prema širini veći od 1 : 2

· listovi – debljina od 5 do 12 mm

· daske – debljina od 12 do 48 mm

· planjke – debljina od 48 do 100 mm

2. odnos debljine prema širini od 1 : 1 do manje od 1 : 2

· letve (“štafle“) – veća stranica čelnog presjeka max. 48 mm

· gredice – veća stranica čelnog presjeka max. 100 mm

· grede – manja stranica čelnog presjeka iznosi min 100 mm

Jela - meko drvo, elastično, lako se obrađuje, na tržište dolazi zajedno sa smrekom pod jednim imenom, lako se oštećuje i rastače, obiluje kvrgama. Koristi se u građevinarstvu (oplate, krovovi,...), za ambalažu, građevinsku stolariju, za namještaj, proizvodnju iverica, šibice,…

Smreka – slična jeli, ali otpornija, laka za obradu, koristi se kao i jela, ali i za izradu glazbenih instrumenta,..

Bukva - tvrda, teška, lako se cijepa, ali i deformira, kuhanjem na pari se smiruje, može se savijati. Koristi se za podove, namještaj, galanteriju (kvačice za rublje, daske za rezanje, valjke za tijesto, kuhače, četke, tace i podmetače, vješalice, štapiće za sladoled,…), za izradu šperploča, iverja za ploče, u građevinarstvu,…

Jasen - vrlo tvrd, sedefastog sjaja, može se pariti i savijati. Koristi se za izradu namještaja, skija, sanjki i drugih sportskih rekvizita, galanterije,..

Orah – polu-tvrd, kompaktan, elastičan, težak, slab na insekte i atmosferilije. Koristi se za izradu namještaja, galanterije, za rezbarenje,...

Hrast - vrlo tvrd i težak. Koristi se za izradu mostova, željezničkih pragova, građevinske stolarije, podova, namještaja, furnira, pogrebnih ljesova, galanterije, bačvi, brodova i čamaca,...

Lipa - meko drvo, homogena, lako se obrađuje. Koristi se za izradu namještaja, galanterije, crtaćih daski, daski za tijesto, za košnice, u rezbarstvu, u drvotokarstvu (šahovske figure, kalemi

Mahagonij - vrlo tvrd, kompaktan, fine strukture. Koristi se za izradu ukrasnih predmeta i luksuznog namještaja,…

Tik - vrlo tvrd i kompaktan. Koristi se za izradu ukrasnih predmeta (automobili, jahte,..) i za izradu luksuznog namještaja, za ležaje u strojarstvu,…